Publicity

 




Who we are?

Our partners

Issues:

:Institutional framework
:Socio
-economic transformation
:
Civil Society and Political Culture in Transitional Processes
:Human rights and democracy


Projects:
Active projects
Future projects


Our donors


Reports

Research
documents


Contact us



Interdisciplinaran i multidisciplinaran
pristup tranziciji


Lino Veljak
(tekst objavljen u časopisu "Republika")

Ove jeseni započela je realizacija međunarodnog projekta pod naslovom Institucionalni okvir, socio-ekonomska transformacija i politička kultura u SR Jugoslaviji (Srbiji i Crnoj Gori) i Hrvatskoj. Projekt se realizira posredstvom specijalizirane nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CEDET) iz Beograda, čija je predsjednica Dragica Vujadinovic Milinković, profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. Centar je osnovan krajem 2000. godine.
No, i projekt i CEDET imaju svoju pozornosti vrijednu prethistoriju. Devedesetih godina održavali su stalne kontakte oni teoretičari/ke i istraživači/ce iz zemalja regije koji nisu podlegli iskušenjima etničke homogenizacije. Rezultat te suradnje je nekoliko konferencija i zbornika, a u drugoj polovini devedesetih godina dio te suradnje institucionaliziran je projektom 10+, u čijem su okviru održane tri konferencije (Budimpešta, Subotica, Beograd) te objavljen i jedan zbornik na engleskom jeziku pod naslovom Civil Society in the Countries in Transition (Subotica 1999, uredili Milan Podunavac i Nađa Skenderović Ćuk). Ispostavilo se da su nužna i empirijska istraživanja (naravno, uz korištenje već obavljenih istraživanja), kojima bi se evidentirale podudarnosti i specifičnosti tranzicijskih procesa u zemljama regije, tako da je dio suradnika spomenutog projekta još 1999.godine započeo s elaboracijom ideje novog projekta, a ta je ideja operativno definirana na skupu u Budimpešti 2000. godine.
Na temelju donacije Freedom Housea započela su ove jeseni istraživanja u okviru prvog dijela projekta, koji se odnosi na institucionalni okvir demokratske transformacije zemalja obuhvaćenih projektom (Hrvatske te Srbije i Crne Gore odnosno SR Jugoslavije). U tom dijelu projekta izravno sudjeluje osamnaestero istraživača/ica raznih profila (pravnika, filozofa, sociologa i politologa) iz Beograda, Zagreba, Novog Sada, Podgorice i Splita, a u cjelokupnom projektu okupljeno je oko 40 istraživača istovjetnog profila (s time da su također zastupljeni ekonomisti i historičari, a zastupljeni su i istraživači iz još nekih centara u regiji). Najvećim dijelom radi se o iskusnim i afirmiranim stručnjacima (većina ima najviša znanstvena odnosno znanstveno-nastavna zvanja), ali ima i mladih suradnika, koji se nalaze na samom početku istraživačke karijere i kojima je to prvo (ili jedno od prvih) sudjelovanja u nekom ambicioznijem projektu. U tom smislu moglo bi se reći da projekt ima i edukativnu dimenziju. No, projekt posjeduje i edukativnu dimenziju u najužem značenju riječi: predviđeno je, naime, da će na konferenciji kojom će se početi privoditi kraju prva faza rada (a koja će se održati u proljeće 2002. godine) sudjelovati i 25 studenata/ica postdiplomskog ranga (ili koji se nalaze pred dovršetkom dodipomskog studija), i to po desetero iz Srbije i hrvatske te petoro iz Crne Gore. Prva faza projekta treba se okončati objavljivanjem zbornika. Zbornik neće obuhvatiti samo pojedinačne radove kojima će se prezentirati rezultati istraživanja svake od sedam tema nego i relevantne diskusije o tim radovima, kako one koje će se oblikovati u toku interaktivne rasprave o preliminarnim verzijama radova, tako i one koje će se artikulirati na konferenciji. Predviđen je i skupni zaključak, sintetički rad s prijedlozima i sugestijama aplikativnog karaktera.
Teme koje se obrađuju u prvom dijelu projekta su:
-ustavno pitanje,
-politički sistemi i političke elite,
-stranački sistemi,
-izborni sistemi,
-sudski sistemi,
-teritorijalna organizacija,
-Pakt o stabilnosti.
Teme se u načelu obrađuju tako što istraživači iz pojedinih zemalja na temelju jedinstvenog predloška (koji međusobno dogovaraju) paralelno i uz permanentnu razmjenu ideja istražuju određenu problematiku, te formuliraju preliminarnu (radnu) verziju teksta, pri čemu se posebno vodi računa o:
-korištenju relevantnih empirijskih pokazatelja, u prvom redu onih koji se odnose na vlastitu sredinu (ali ne zanemarujući ni one iz drugih sredina),
-interaktivnom i komparativnom pristupu istraživanju i njegovoj prezentaciji,
-nužnosti kritičke rekonstrukcije geneze i kritičke prosudbe sadašnjeg stanja u pojedinom segmentu institucionalne zbilje,
-apsolutnom primatu svrhe istraživanja nad svim drugim aspektima, a svrha jest kritička analiza perspektiva kvalitativnog poboljšanja institucionalnog okvira koji omogućuje demokratsku preobrazbu svake od zemalja i regije u cjelini.
Kritička analiza ni u kom slučaju ne ostaje na razini konstatacija (a pogotovo se ne iscrpljuje u tugovanju ili zdvajanju nad beznadnom ili žalosnom situacijom u kojoj su se naše zemlje zatekle nakon desetljeća bespuća) nego se usredotočuje na formuliranje primjenjivih i realističnih prijedloga i sugestija za poboljšanje institucionalnog okvira, za njegovu prilagodbu demokratskim standardima (bez mehaničkog kopiranja neadekvatnih ili neprimjenjivih modela) i za njegovo uzdizanje na viši stupanj funkcionalnosti u odnosu na generalni cilj tranzicije: oblikovanje demokratskih poredaka koji će omoguciti nesmetan razvoj slobodnog i pravednog društva. Pri tom će se uzeti u obzir sve relevantne dimenzije demokratske transformacije društva, od konteksta evropskih integracija (koji u bitnom smislu uključuje nužnost institucionalne adaptacije evropskim standardima i poštivanje evropskih kriterija), pa do momenata koji su nužni za oblikovanje civilne kulture primjerene demokratskom društvu (afirmacija principa mirnog razrješavanja sukoba nasuprot dominantne idolatrije sile i nasilja, afirmacija rodne jednakopravnosti nasuprot dominantnom patrijarhalnom mentalitetu i bitnoj neravnoteži odnosa moći, itd).
Upravo je ta aplikativna dimenzija projekta ono što ga izdvaja iz niza sličnih ili naizgled sličnih istraživanja. No, još su dvije specifičnosti ovoga projekta. Jedan od novuma jest to da je ovo jedan od prvih projekata koji okuplja istraživače/ice iz donedavno zaraćenih zemalja (a predviđeno je da se nakon prve, uvjetno rečeno eksperimentalne faze, u projekt personalno i tematski uključe i istraživaci iz drugih zemalja regije, u prvom redu iz Bosne i Hercegovine). Drugo, projekt okuplja zavidan broj istraživača iz niza društvenih znanosti, te ima izrazit multidisciplinaran i interdisciplinaran karakter. Svijest da se znanost i društvena teorija samo interdisciplinarnim pristupom (koji se, dakako, nužno kombinira s multidisciplinarnom obradom pojedinih metodskih i/ili sadržajnih dimenzija kompleksnog predmeta istraživanja) mogu primjereno suočiti sa složenom zbiljom tzv. tranzicije (a i sam taj popularan pojam zaslužuje kritičku elaboraciju) prevagnula je pri odluci da se izbjegne iskušenje disciplinarnog zatvaranja, metodske i bilo koje druge jednostranosti ili tzv. čista (pseudofilozofirajućeg) teorijskog pristupa.
Inzistiranje na primjenljivosti rezultata istraživanja daje projektu još jednu vrijednost. Naime, po svojoj ambiciji projekt ukida antitezu funkcionalističkog i emancipatorskog pristupa, a jednako tako i antitezu znanstveno neutralnog i kritičkog pristupa. Rezultati, formulirani u obliku sugestija i preporuka, služit ce političkim i socijalnim snagama koje se zauzimaju za modernizaciju i demokratizaciju zemalja regije kao mogući orijentir u praktičkom suočavanju s kontradiktornim i nadasve kompleksnim problemskim čvorištima, bez čijeg razrješavanja nema šanse da se odnosna društva emancipiraju od opterećujućeg i inhibitornog nasljeđa prošlosti. U tom smislu projekt je po svom karakteru istodobno i funkcionalistički i emancipatorski, njegova metoda jest bespoštedno traganje za relevantnim činjenicama (tradicionalnim bi se rječnikom reklo: traganje za istinom, no pojam istine opterećen je odviše visokom razinom problematičnosti a da bi ga se smjelo koristiti u neupitnom obliku), dok je njegova svrha kritička rekonstrukcija zatečenog stanja i kritičko formuliranje dostupnih alternativa.
Teorija, dakako, nema sama po sebi moć poželjnog (ili bilo kakvog) mijenjanja zatečenih okolnosti. No, bez teorije, utemeljene na empirijskim i drugim pouzdanim uvidima u stanje stvari i u tendencije koje su na djelu, emancipatorska (i svaka druga smislena) praksa osuđena je na improvizacije, snalaženje u šumi neprozirnih i kontradiktornih danosti, ukratko, na lutanje po mraku novih bespuća. U kojoj će mjeri rezultati ovog projekta pomoći izbjegavanju znanih (a pogotovo nepoznatih i neevidentiranih) stramputica - pokazat će njihova primjena u praksi tranzicijskih procesa, koji se tek moraju početi suočavati s najkompleksnijim izazovima, uvjetovanih što negativnim nasljeđem, što pak strukturalnim razlozima raznovrsne provenijencije. I to, dakle verifikacija stupnja emancipacijske funkcionalnosti rezultata, bit će višestruko indikativno.

PUBLIC PRESENTATIONS

In order to bring closer to the academic but also general public work we were doing and books we published we organised several press conferences, interviews and public talks to the media and public in the region.

In July 2002, Dragica Vujadinović was interviewed by Radio Index 202, Belgrade. In an houre long interview she was talking about the project, present activities and the future developments.

The first public presentation of the book “ Institutional framework” was organised in the Media Center in Belgrade on December 4th 2002. About 40 journalists and about 30 academic workers - including the project participants from Serbia - Radmila Vasić, Slobodan Antonić, Ivan Nikolić, Bojan Vračević, Adrijana Zaharijevićand others were present at the press cofnerence. Dragica Vujadinović, Veselin Pavićević, Vladimir Goati and Lino Veljak spoke about the book and then the journalists put questions. After the conference, many journalists asked for interviews from the speakers (editors of the book). Reports from this press conference were published in newspapers Danas and Politika the next day and on some radio stations such as Radio Free Europe, B92 and Radio Novi Sad.

After the public announcement of the book in Media Center, December 4th 2002, in Belgrade, there were given many interviews by Dragica Vujadinović (Radio Novi Sad, Free Europe), Vladimir Goati (Politika), Lino Veljak (Free Europe), Veselin Pavićević (Blic). There were media reportsin Politika and Glas.

On December 6th, 2002, the School of Law - University in Podgorica  was celebrating the 30 years anniversary and presentation of the book was part of the celebration. Dragica Vujadinović, Vladimir Goati, Lino Veljak, Radmila Vasić and Veselin Pavićević spoke about the book in front of about 60 university professors and students from Montenegro (and Serbia – who came to the anniversary meeting of the Faculty of Law in Podgorica), and about 10 journalists. There were many project participants from Montenegro present (Dragan Vukčević, Milan Popović, Nebojša Vučinić, Srđan Darmanović, Mina Brajović, Peđa Stamatović and others). Media coverage was very good, there were reports in the evening news at all relevant TV stations (TV CG I and II, Montena), radio stations and newspapers (Pobjeda, Dan).

After the public announcement of the book in Podgorica, at the Faculty of Law, on December 6th , there were media reports at TV Crna Gora, TV Monitor, in the newspapers Pobjeda and Dan, at radio Crna Gora.

On December 11, 2002 student organisation “Discrepancy” organized public presentation of the book at the Faculty of Philosophy – University of Zagreb. This presentation was supported by the Ministry of Science and Education. There were about 60-70 university professors, students, and a few journalists. Special guests were - Minister of Science and education Prof Gvozden Flego, the Ambassador of Yugoalavia in Croatia HE Milan Simurdić and the information officer in the Embassy Mr Saša Kostić. There were many project participants from Croatia – Ivan Šiber, Alija Hodžić, Smiljana Leinert Novosel, Ivan Prpić, Srđan Dvornik, Gvozden Flego, Hrvoje Jurić, Mura Palasek, Tamara Puhovski, Igor Kolman, Siniša Paić, Dražen Puljić and others. At the 12th of December the magazine  “Vjesnik” published story about this presentation, and “Novi list” from Rijeka published the interview with the project coordinator for Croatia prof. Lino Veljak.

After the public announcement of the book in Zagreb, at the Faculty of Philosophy, on December 11th 2002, there were reports in  Vjesnik, Zagreb and the interview with Lino Veljak in Novi list, Rijeka.

On December 17th, 2002 in Belgrade Center for Advanced legal Studies organised public discussion at the National library with guest speakers – Vukasin Pavlovic, Ilija Vujacic and Dragica Vujadinovic.

On  December 19th, 2002, Lino Veljak and Dragica Vujadinovic gave an interview for radio Index. Dragica Vujadinovic was interwieved for weekend edition of newspaper “Blic” on December 22, 2002.

The interview with Dragica Vujadinović was presented in the Sunday's Blic, December 30th 2002, and with Lino Veljak in the sunday's Blic, January 26th 2003.

The magazine Republika, December 2002, published the article from the book written by Nenad Dimitrijević

The results of four public presentations of the book BETWEEN AUTHORITARIANISM AND DEMOCRACY Serbia, Montenegro, Croatia: INSTITUTIONAL FRAMEWORK were successful and well covered by media.

Public announcement of the English version of the book will be held at the end of May in the Institute for Philosophy and Social Theory.

 

 
cedet home
top of the page