Interdisciplinaran i multidisciplinaran
pristup tranziciji
Lino Veljak
(tekst objavljen u časopisu "Republika")
Ove jeseni
započela je realizacija međunarodnog projekta pod naslovom Institucionalni
okvir, socio-ekonomska transformacija i politička kultura u SR Jugoslaviji
(Srbiji i Crnoj Gori) i Hrvatskoj. Projekt se realizira posredstvom
specijalizirane nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju
(CEDET) iz Beograda, čija je predsjednica Dragica Vujadinovic Milinković,
profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. Centar je osnovan krajem 2000.
godine.
No, i projekt i CEDET imaju svoju pozornosti vrijednu prethistoriju.
Devedesetih godina održavali su stalne kontakte oni teoretičari/ke i
istraživači/ce iz zemalja regije koji nisu podlegli iskušenjima etničke
homogenizacije. Rezultat te suradnje je nekoliko konferencija i zbornika,
a u drugoj polovini devedesetih godina dio te suradnje institucionaliziran
je projektom 10+, u čijem su okviru održane tri konferencije
(Budimpešta, Subotica, Beograd) te objavljen i jedan zbornik na engleskom
jeziku pod naslovom Civil Society in the Countries in Transition (Subotica
1999, uredili Milan Podunavac i Nađa Skenderović Ćuk). Ispostavilo se
da su nužna i empirijska istraživanja (naravno, uz korištenje već obavljenih
istraživanja), kojima bi se evidentirale podudarnosti i specifičnosti
tranzicijskih procesa u zemljama regije, tako da je dio suradnika spomenutog
projekta još 1999.godine započeo s elaboracijom ideje novog projekta,
a ta je ideja operativno definirana na skupu u Budimpešti 2000. godine.
Na temelju donacije Freedom Housea započela su ove jeseni istraživanja
u okviru prvog dijela projekta, koji se odnosi na institucionalni okvir
demokratske transformacije zemalja obuhvaćenih projektom (Hrvatske te
Srbije i Crne Gore odnosno SR Jugoslavije). U tom dijelu projekta izravno
sudjeluje osamnaestero istraživača/ica raznih profila (pravnika, filozofa,
sociologa i politologa) iz Beograda, Zagreba, Novog Sada, Podgorice
i Splita, a u cjelokupnom projektu okupljeno je oko 40 istraživača istovjetnog
profila (s time da su također zastupljeni ekonomisti i historičari,
a zastupljeni su i istraživači iz još nekih centara u regiji). Najvećim
dijelom radi se o iskusnim i afirmiranim stručnjacima (većina ima najviša
znanstvena odnosno znanstveno-nastavna zvanja), ali ima i mladih suradnika,
koji se nalaze na samom početku istraživačke karijere i kojima je to
prvo (ili jedno od prvih) sudjelovanja u nekom ambicioznijem projektu.
U tom smislu moglo bi se reći da projekt ima i edukativnu dimenziju.
No, projekt posjeduje i edukativnu dimenziju u najužem značenju riječi:
predviđeno je, naime, da će na konferenciji kojom će se početi privoditi
kraju prva faza rada (a koja će se održati u proljeće 2002. godine)
sudjelovati i 25 studenata/ica postdiplomskog ranga (ili koji se nalaze
pred dovršetkom dodipomskog studija), i to po desetero iz Srbije i hrvatske
te petoro iz Crne Gore. Prva faza projekta treba se okončati objavljivanjem
zbornika. Zbornik neće obuhvatiti samo pojedinačne radove kojima će
se prezentirati rezultati istraživanja svake od sedam tema nego i relevantne
diskusije o tim radovima, kako one koje će se oblikovati u toku interaktivne
rasprave o preliminarnim verzijama radova, tako i one koje će se artikulirati
na konferenciji. Predviđen je i skupni zaključak, sintetički rad s prijedlozima
i sugestijama aplikativnog karaktera.
Teme koje se obrađuju u prvom dijelu projekta su:
-ustavno pitanje,
-politički sistemi i političke elite,
-stranački sistemi,
-izborni sistemi,
-sudski sistemi,
-teritorijalna organizacija,
-Pakt o stabilnosti.
Teme se u načelu obrađuju tako što istraživači iz pojedinih zemalja
na temelju jedinstvenog predloška (koji međusobno dogovaraju) paralelno
i uz permanentnu razmjenu ideja istražuju određenu problematiku, te
formuliraju preliminarnu (radnu) verziju teksta, pri čemu se posebno
vodi računa o:
-korištenju relevantnih empirijskih pokazatelja, u prvom redu onih koji
se odnose na vlastitu sredinu (ali ne zanemarujući ni one iz drugih
sredina),
-interaktivnom i komparativnom pristupu istraživanju i njegovoj prezentaciji,
-nužnosti kritičke rekonstrukcije geneze i kritičke prosudbe sadašnjeg
stanja u pojedinom segmentu institucionalne zbilje,
-apsolutnom primatu svrhe istraživanja nad svim drugim aspektima, a
svrha jest kritička analiza perspektiva kvalitativnog poboljšanja institucionalnog
okvira koji omogućuje demokratsku preobrazbu svake od zemalja i regije
u cjelini.
Kritička analiza ni u kom slučaju ne ostaje na razini konstatacija
(a pogotovo se ne iscrpljuje u tugovanju ili zdvajanju nad beznadnom
ili žalosnom situacijom u kojoj su se naše zemlje zatekle nakon desetljeća
bespuća) nego se usredotočuje na formuliranje primjenjivih i realističnih
prijedloga i sugestija za poboljšanje institucionalnog okvira, za njegovu
prilagodbu demokratskim standardima (bez mehaničkog kopiranja neadekvatnih
ili neprimjenjivih modela) i za njegovo uzdizanje na viši stupanj funkcionalnosti
u odnosu na generalni cilj tranzicije: oblikovanje demokratskih poredaka
koji će omoguciti nesmetan razvoj slobodnog i pravednog društva. Pri
tom će se uzeti u obzir sve relevantne dimenzije demokratske transformacije
društva, od konteksta evropskih integracija (koji u bitnom smislu uključuje
nužnost institucionalne adaptacije evropskim standardima i poštivanje
evropskih kriterija), pa do momenata koji su nužni za oblikovanje civilne
kulture primjerene demokratskom društvu (afirmacija principa mirnog
razrješavanja sukoba nasuprot dominantne idolatrije sile i nasilja,
afirmacija rodne jednakopravnosti nasuprot dominantnom patrijarhalnom
mentalitetu i bitnoj neravnoteži odnosa moći, itd).
Upravo je ta aplikativna dimenzija projekta ono što ga izdvaja
iz niza sličnih ili naizgled sličnih istraživanja. No, još su dvije
specifičnosti ovoga projekta. Jedan od novuma jest to da je ovo jedan
od prvih projekata koji okuplja istraživače/ice iz donedavno zaraćenih
zemalja (a predviđeno je da se nakon prve, uvjetno rečeno eksperimentalne
faze, u projekt personalno i tematski uključe i istraživaci iz drugih
zemalja regije, u prvom redu iz Bosne i Hercegovine). Drugo, projekt
okuplja zavidan broj istraživača iz niza društvenih znanosti, te ima
izrazit multidisciplinaran i interdisciplinaran karakter. Svijest da
se znanost i društvena teorija samo interdisciplinarnim pristupom (koji
se, dakako, nužno kombinira s multidisciplinarnom obradom pojedinih
metodskih i/ili sadržajnih dimenzija kompleksnog predmeta istraživanja)
mogu primjereno suočiti sa složenom zbiljom tzv. tranzicije (a i sam
taj popularan pojam zaslužuje kritičku elaboraciju) prevagnula je pri
odluci da se izbjegne iskušenje disciplinarnog zatvaranja, metodske
i bilo koje druge jednostranosti ili tzv. čista (pseudofilozofirajućeg)
teorijskog pristupa.
Inzistiranje na primjenljivosti rezultata istraživanja daje projektu
još jednu vrijednost. Naime, po svojoj ambiciji projekt ukida antitezu
funkcionalističkog i emancipatorskog pristupa, a jednako tako i antitezu
znanstveno neutralnog i kritičkog pristupa. Rezultati, formulirani u
obliku sugestija i preporuka, služit ce političkim i socijalnim snagama
koje se zauzimaju za modernizaciju i demokratizaciju zemalja regije
kao mogući orijentir u praktičkom suočavanju s kontradiktornim i nadasve
kompleksnim problemskim čvorištima, bez čijeg razrješavanja nema šanse
da se odnosna društva emancipiraju od opterećujućeg i inhibitornog nasljeđa
prošlosti. U tom smislu projekt je po svom karakteru istodobno i funkcionalistički
i emancipatorski, njegova metoda jest bespoštedno traganje za relevantnim
činjenicama (tradicionalnim bi se rječnikom reklo: traganje za istinom,
no pojam istine opterećen je odviše visokom razinom problematičnosti
a da bi ga se smjelo koristiti u neupitnom obliku), dok je njegova svrha
kritička rekonstrukcija zatečenog stanja i kritičko formuliranje dostupnih
alternativa.
Teorija, dakako, nema sama po sebi moć poželjnog (ili bilo kakvog)
mijenjanja zatečenih okolnosti. No, bez teorije, utemeljene na empirijskim
i drugim pouzdanim uvidima u stanje stvari i u tendencije koje su na
djelu, emancipatorska (i svaka druga smislena) praksa osuđena je na
improvizacije, snalaženje u šumi neprozirnih i kontradiktornih danosti,
ukratko, na lutanje po mraku novih bespuća. U kojoj će mjeri rezultati
ovog projekta pomoći izbjegavanju znanih (a pogotovo nepoznatih i neevidentiranih)
stramputica - pokazat će njihova primjena u praksi tranzicijskih procesa,
koji se tek moraju početi suočavati s najkompleksnijim izazovima, uvjetovanih
što negativnim nasljeđem, što pak strukturalnim razlozima raznovrsne
provenijencije. I to, dakle verifikacija stupnja emancipacijske funkcionalnosti
rezultata, bit će višestruko indikativno.
PUBLIC
PRESENTATIONS
In order to bring
closer to the academic but also general public work we were doing and
books we published we organised several press conferences, interviews
and public talks to the media and public in the region.
In July
2002, Dragica Vujadinović was interviewed by
Radio Index 202, Belgrade. In an houre
long interview she was talking about the project, present activities and
the future developments.
The first public
presentation of the book “ Institutional framework” was organised in the
Media Center in Belgrade on December 4th 2002.
About 40 journalists and about 30 academic workers - including the
project participants from Serbia - Radmila Vasić, Slobodan Antonić, Ivan
Nikolić, Bojan Vračević, Adrijana Zaharijevićand others were present at
the press cofnerence. Dragica Vujadinović, Veselin Pavićević, Vladimir
Goati and Lino Veljak spoke about the book and then the journalists put
questions. After the conference, many journalists asked for interviews
from the speakers (editors of the book). Reports from this press
conference were published in newspapers Danas and Politika the next day
and on some radio stations such as Radio Free Europe, B92 and Radio Novi
Sad.
After the public
announcement of the book in Media Center, December 4th 2002, in
Belgrade, there were given many interviews by Dragica Vujadinović (Radio
Novi Sad, Free Europe), Vladimir Goati (Politika), Lino Veljak (Free
Europe), Veselin Pavićević (Blic). There were media reportsin
Politika and Glas.
On December 6th,
2002, the School of Law - University in Podgorica was
celebrating the 30 years anniversary and presentation of the book was
part of the celebration. Dragica Vujadinović, Vladimir Goati, Lino
Veljak, Radmila Vasić and Veselin Pavićević spoke about the book in
front of about 60 university professors and students from Montenegro
(and Serbia – who came to the anniversary meeting of the Faculty of Law
in Podgorica), and about 10 journalists. There were many project
participants from Montenegro present (Dragan Vukčević, Milan Popović,
Nebojša Vučinić, Srđan Darmanović, Mina Brajović, Peđa Stamatović and
others). Media coverage was very good, there were reports in the evening
news at all relevant TV stations (TV CG I and II, Montena), radio
stations and newspapers (Pobjeda, Dan).
After
the public announcement of the book in Podgorica, at the Faculty of Law,
on December 6th , there were media reports at TV Crna Gora, TV Monitor,
in the newspapers Pobjeda and Dan, at radio Crna Gora.
On December 11, 2002
student organisation “Discrepancy” organized public presentation of the
book at the Faculty of Philosophy – University of Zagreb.
This presentation was supported by the Ministry of Science and
Education. There were about 60-70 university professors, students, and a
few journalists. Special guests were - Minister of Science and education
Prof Gvozden Flego, the Ambassador of Yugoalavia in Croatia HE Milan
Simurdić and the information officer in the Embassy Mr Saša Kostić.
There were many project participants from Croatia – Ivan Šiber, Alija
Hodžić, Smiljana Leinert Novosel, Ivan Prpić, Srđan Dvornik, Gvozden
Flego, Hrvoje Jurić, Mura Palasek, Tamara Puhovski, Igor Kolman, Siniša
Paić, Dražen Puljić and others. At the 12th of December the
magazine “Vjesnik” published story about this presentation, and “Novi
list” from Rijeka published the interview with the project coordinator
for Croatia prof. Lino Veljak.
After
the public announcement of the book in Zagreb, at the Faculty of
Philosophy, on December 11th 2002, there were reports in Vjesnik,
Zagreb and the interview with Lino Veljak in Novi list,
Rijeka.
On December 17th,
2002 in Belgrade Center for Advanced legal Studies organised public
discussion at the National library with guest speakers – Vukasin
Pavlovic, Ilija Vujacic and Dragica Vujadinovic.
On December 19th,
2002, Lino Veljak and Dragica Vujadinovic gave an interview for radio
Index. Dragica Vujadinovic was interwieved for weekend edition of
newspaper “Blic” on December 22, 2002.
The
interview with Dragica Vujadinović was presented in the Sunday's Blic,
December 30th 2002, and with Lino Veljak in the sunday's Blic,
January 26th 2003.
The magazine Republika,
December 2002, published the article from the book written by Nenad
Dimitrijević
The results of four
public presentations of the book BETWEEN AUTHORITARIANISM AND DEMOCRACY
Serbia, Montenegro, Croatia: INSTITUTIONAL FRAMEWORK were successful and
well covered by media.
Public announcement of the English
version of the book will be held at the end of May in the Institute for
Philosophy and Social Theory.